Srbi u svetu |
 | |  | |  | |  | |  | |  | |  |
Diaspora / Dijaspora, Dvojezični časopis za kulturu
Kad se živi između Tamo i Ovamo a, pri tome, svjesno se životne maksime;
tamo nisam a ovde me (ne)ima, onda čovjeku ne preostaje ništa drugo nego
da smišlja kako sebi i drugim učiniti život sadržajnijim i ljepšim. Andrić je
ostavio nauk, da je «svako druženje lepše ako u njemu učestvuje više ljudi». A,
Vuk zavjet da «jezik kojim govorimo i pišemo, prečišćavamo, umnožavamo i
ukrašavamo».
Eto, između ovih rečenice može se udjenuti sve što se, u proteklom
desetogodišnjem periodu, moglo pročitati na stranicama ovog časopisa.
Koncipiran je tako tako je koncipiran, na osnovama obimnog istraživanja među
čitaocima, kako onim srpskog porijekla tako i među švedskim.
Život naših ljudi u ovoj neobično dugoj ali lijepo i srećno uređenoj zemlji može
se uporediti sa rudnikom zlata u koji se nedovoljno zalazilo da bi se spoznali i
čitaocu približili tragovi koje su svojim vrijednim radom ostavljali. Od brojnih
primjera, za ovu priliku izdvajamo: otkriće da u Švedskoj postoji fond ”Rajko i
Maj Đermanović” za stipendiranje studenata srpskog porijekla u kojem se
nalazi preko 2,5 miliona kruna (novi konkurs raspisala je SANU u dnevnom
listu «Politika», 29. februara), da je u glavnom gradu ove zemlje još daleke
1945. godine odštampana ćirilicom knjiga pripovjedaka Stevana Sremca ili da
smo bili na tragu Miloša Crnjanskog kroz njegovu Hiperboreju. Pisali smo
često kako žive i šta rade srpska udruženja i društva a posebno dva
najmasovnija (i najstarija) srpska udruženja u Švedskoj, ”Sinđelić” iz
Geteborga ”Srbija” iz Malmea ali i ono najmlađe ”Sveti Nikola” iz Vesterosa.
Višedecenijski rad i život naših ljudi u zapadnoj Evropi zaslužuje ozbiljnu
sociološku studiju. Vaskoliki lični rad i angažovanje u firmi i familiji ali i ukupno
djelovanje Srba i srpskih organizacija, kroz organizovano druženje i život u
ovom dijelu svijeta, ostavili su postojane tragove koji će se, sasvim je izvjesno,
izgubiiti u vremenu i prostoru, ukoliko se to ne istraži i ne sakupi na jednom
mjestu. Svojim desetogodišnjim životom ovaj časopis je potvrdio da ima obilje
građe. Toliko da ima osnova da se razmišlja u pravcu njenog objedinjavanja,
sistematizovanja i naučnog verifikovanja.
Urednik
Tekst je preuzet sa sajta www.dijaspora.nu uz saglasnost autora
tamo nisam a ovde me (ne)ima, onda čovjeku ne preostaje ništa drugo nego
da smišlja kako sebi i drugim učiniti život sadržajnijim i ljepšim. Andrić je
ostavio nauk, da je «svako druženje lepše ako u njemu učestvuje više ljudi». A,
Vuk zavjet da «jezik kojim govorimo i pišemo, prečišćavamo, umnožavamo i
ukrašavamo».
Eto, između ovih rečenice može se udjenuti sve što se, u proteklom
desetogodišnjem periodu, moglo pročitati na stranicama ovog časopisa.
Koncipiran je tako tako je koncipiran, na osnovama obimnog istraživanja među
čitaocima, kako onim srpskog porijekla tako i među švedskim.
Život naših ljudi u ovoj neobično dugoj ali lijepo i srećno uređenoj zemlji može
se uporediti sa rudnikom zlata u koji se nedovoljno zalazilo da bi se spoznali i
čitaocu približili tragovi koje su svojim vrijednim radom ostavljali. Od brojnih
primjera, za ovu priliku izdvajamo: otkriće da u Švedskoj postoji fond ”Rajko i
Maj Đermanović” za stipendiranje studenata srpskog porijekla u kojem se
nalazi preko 2,5 miliona kruna (novi konkurs raspisala je SANU u dnevnom
listu «Politika», 29. februara), da je u glavnom gradu ove zemlje još daleke
1945. godine odštampana ćirilicom knjiga pripovjedaka Stevana Sremca ili da
smo bili na tragu Miloša Crnjanskog kroz njegovu Hiperboreju. Pisali smo
često kako žive i šta rade srpska udruženja i društva a posebno dva
najmasovnija (i najstarija) srpska udruženja u Švedskoj, ”Sinđelić” iz
Geteborga ”Srbija” iz Malmea ali i ono najmlađe ”Sveti Nikola” iz Vesterosa.
Višedecenijski rad i život naših ljudi u zapadnoj Evropi zaslužuje ozbiljnu
sociološku studiju. Vaskoliki lični rad i angažovanje u firmi i familiji ali i ukupno
djelovanje Srba i srpskih organizacija, kroz organizovano druženje i život u
ovom dijelu svijeta, ostavili su postojane tragove koji će se, sasvim je izvjesno,
izgubiiti u vremenu i prostoru, ukoliko se to ne istraži i ne sakupi na jednom
mjestu. Svojim desetogodišnjim životom ovaj časopis je potvrdio da ima obilje
građe. Toliko da ima osnova da se razmišlja u pravcu njenog objedinjavanja,
sistematizovanja i naučnog verifikovanja.
Urednik
Tekst je preuzet sa sajta www.dijaspora.nu uz saglasnost autora
Na pragu jedanaestog godišta Dijaspore
| ČASOPIS DIJASPORA |
| KIŠOBRAN, VANKUVER |
| NOVINE, TORONTO |
| OSTALI TEKSTOVI |
| U NOVOM BROJU |
MESTO ZA VAŠU REKLAMU
Copyright © www.srbiusvetu.org 2008. Sva prava su zadržana.
Kontakt: info@srbiusvetu.org
.............................................................................................................................................................................................................................................................